10 Karakteristike kapitalizma

Kapitalizam se definira kao sustav zasnovan na privatnom vlasništvu nad sredstvima za proizvodnju, slobodnom tržištu i povećanju kapitala. Od svog punog osnutka u 19. stoljeću, zahvaljujući industrijskoj revoluciji, kapitalizam je stekao različite modalitete u svakom povijesnom kontekstu. Međutim, usred raznolikosti njihovih izraza, postoji skup bitnih karakteristika za sve modele. Pogledajmo neke od njih.

1. Predlaže i brani privatno vlasništvo nad proizvodnim sredstvima

Privatno vlasništvo nad sredstvima za proizvodnju srce je kapitalizma i odnosi se na pravo vlasnika da iskorištava raspoloživa sredstva za ostvarivanje ekonomske dobiti. Za kapitalizam je to pravo koje jamči i ekonomski rast ljudi i društva i učinkovitost sustava i slobodu građana.

Privatna kontrola nad sredstvima za proizvodnju uravnotežuje snage civilnog društva u odnosu na državu, jer građanima uzdiže status vlasnika, investitora i proizvođača, a može ih učiniti alternativnom političkom.

2. Kapital je središte i cilj

Akumulacija bogatstva ili kapitala proizvodnom radnom snagom je cilj i središte kapitalizma. To se odnosi i na pojedinačno bogaćenje i na profitne udruge i na gospodarski rast društva općenito, pod uvjetom da vladine politike postignu odgovarajuću ravnotežu između društvenih klasa.

Kapital poduzetnika, investitora i dioničara ne dolazi iz plaće, već iz profitabilnosti poduzeća, odnosno iz povrata koji ostaje nakon što se ukinu sve ponavljajuće obveze, uključujući plaće radnika. Isto tako, ulagači i dioničari dobivaju dobit putem financijskih instrumenata poput duga, obveznica, kamata itd.

3. Stvaranje specifičnih socioekonomskih klasa

Kapitalističko društvo čine buržoazija (gornji, srednji i donji), proletarijat i seljaštvo. Gornja buržoazija je ona koja kontrolira sredstva za proizvodnju, medije, zemlju i bankarski i financijski sektor. Upravo ova klasa prima najamninu za eksploataciju sredstava proizvodnje koja joj pripadaju.

Srednja buržoazija može zauzimati administrativne, profesionalne i / ili intelektualne položaje. Mala buržoazija odnosi se na sektor malih zanatlija, trgovaca, dužnosnika i nisko rangiranih plaćenih radnika. I srednja i niža buržoazija mogu posjedovati vlastita sredstva za proizvodnju, ali sve dok nemaju zaposlenika koji su pod njihovom skrbi, smatra se da ih niko ne iskorištava. To je vrlo tipično za umjetničke i zanatske radionice.

Proletarijat čini radničku klasu industrijskog sektora (nekvalificirana radna snaga) i, konačno, seljaštvo, posvećeno proizvodnji seoskih krajeva.

4. Omogućuje socijalnu mobilnost

Prije kapitalizma, svi koji su rođeni u kontekstu određene društvene klase osuđeni su da u njemu ostanu zauvijek. Za razliku od drugih ekonomskih modela poput feudalizma, robova ili totalitarnih sustava, kapitalizam dopušta socijalnu mobilnost, što znači da čovjek može društvenim usponom povećati svoj kapital, bez obzira na porijeklo.

5. Branite slobodu poduzeća i udruživanja

S obzirom na pravo vlasništva nad proizvodnim sredstvima, kapitalizam brani i ostvaruje slobodu poduzeća, bilo da je riječ o dobrima ili uslugama. Sloboda ulaganja i upravljanja privatnom tvrtkom s autonomijom dio je ovog aspekta. To podrazumijeva izbor radnog područja, slobodno ulaganje resursa, profitiranje profita, zatvaranje poduzeća po potrebi, itd.

6. Promocija slobodnog tržišta

Za kapitaliste je sloboda tržišta, odnosno sloboda procjene cijena ili razmjene vrijednosti u skladu sa zakonom ponude i potražnje, od ključne važnosti za učinkovitost kapitalističkog modela. Dakle, koji god kapitalizam aktivno se bori protiv kontrole i miješanja države u regulaciju cijena.

7. Temelji se na zakonu ponude i potražnje

Proizvodni model kapitalizma generira robu i usluge, što zauzvrat generira ponudu i potražnju iz kojih su cijene dogovorene.

Cijena ili razmjenska vrijednost robe i usluga određuju se iz varijabli poput vrijednosti upotrebe. Dostupnost ovog predmeta razmjene (koji ima uporabnu vrijednost), tj. Proporcija između određenog broja ponuđenih roba i usluga i onih koje potražuju potrošači, također utječe na cijenu ili vrijednost razmjene. Stoga, ako osnovni proizvod postane oskudan, povećava se i njegova cijena.

U polju kulturnih proizvoda, poput slika, glazbe ili drugih, gdje praktična korisnost nije primjenjiv kriterij, razmjenska vrijednost može se odrediti statusnom vrijednošću, prema razmišljanjima Jean Baudrillarda.

8. Promicati konkurenciju

Ako se kapitalističkim sustavom upravlja zakonom ponude i potražnje, stvara se konkurencija među proizvođačima kako bi privukli pažnju tržišta i ostvarili bolju dobit. Konkurencija omogućava poticanje solidarnijih cijena i kvalitetnijih proizvoda i usluga, što znači da je i sama faktor gospodarskog rasta.

9. priznaje slobodu rada

Rast kapitala ovisi o proizvodnji velikih proizvoda široke potrošnje i pružanju usluga. Da bi to bilo moguće, potrebno je zaposliti radnu snagu (radno, tehničko i administrativno osoblje). Odnos kapitalista investitora prema radniku uspostavlja se u uvjetima slobode. To znači da je zaposlenik slobodan prihvatiti ili ne posao u skladu s njegovim interesima, obvezama i mogućnostima, a ako prihvaća, prima osnovnu plaću za svoje usluge, što ga oslobađa služnosti i pogoduje socijalnoj mobilnosti.

10. zalaže se za najmanje uplitanje države

Kada se radi o kapitalizmu, država se ne bi trebala izravno miješati u gospodarstvo, jer njegovo djelovanje može spriječiti odgovarajući gospodarski rast. Prema tendenciji kapitalizma, ova pozicija može oscilirati od diskretnog sudjelovanja, ograničenog na arbitražu između društvenih aktera i na adekvatno upravljanje resursima dobivenim privatnom proizvodnjom, do apsolutnog suzdržavanja od intervencije države.

Vidi također:

• Karakteristike komunizma. Karakteristike fašizma.