Značenje reprezentativne demokracije (što je to, pojam i definicija)

Što je reprezentativna demokracija:

Reprezentativna demokracija, poznata i kao indirektna demokracija, oblik je vlasti u kojoj građani na slobodnim i povremenim izborima vrše političku vlast putem svojih predstavnika, biranih izbornim pravom.

U teoriji, nositelj političke moći je suveren, to jest narod, ali on to ne ostvaruje sam. U tom smislu, neizravna demokracija nastaje zbog poteškoća koje uključuju učinkovito djelovanje svakog građanina nacija milijuna ljudi kao političkog aktera pred državom, tako da se stvara figura reprezentativnosti.

Zato predstavnička demokracija koristi mehanizme sudjelovanja građana kao što je glasovanje za ulaganje legitimiteta da izabrani predstavnici djeluju i donose odluke u ime svojih birača.

Kao takva, predstavnička demokracija je politički sustav koji je svjetska demokracija najčešće prihvaćen i zaposlen te je, osim toga, karakteristični sustav liberalnih nacija.

Karakteristike predstavničke demokracije

Jedna od osnovnih karakteristika ove vrste vlasti je reprezentativnost. To se mora podnijeti odluci većine, aktivirane demokratskim mehanizmima da se izaberu, između niza kandidata, oni građani koji će zastupati narod pred različitim instancama države. U tom smislu, postoji civilna i društvena odgovornost za ostvarivanje biračkog prava kako bi funkcionirao reprezentativni sustav.

Reprezentativnost se posebno ogleda na izvršnoj razini, u predsjedništvima, vladama i gradonačelnicima te na zakonodavnoj razini u kongresima, vijećima ili skupštinama.

Još jedna karakteristika predstavničke demokracije je postojanje političkih stranaka koje čine građani koji zastupaju interese i ideologije određenih slojeva stanovništva. Političke stranke su legalne organizacije i stoga njihovi kandidati ostvaruju vlastite koristi, primjerice od formalnih organizacija i zakonitih autorskih prava protiv neovisnih kandidata.

Kao i svaku demokraciju, ona se odlikuje demokratskim vrijednostima, jamčenjem prava i dobrobiti građana te ustavnim načelima i demokratskim modelima.

Vidi također: 7 osnovnih karakteristika cijele demokracije.

Primjeri reprezentativne demokracije

Reprezentativna demokracija može se kombinirati s drugim oblicima vlasti, općenito republičkim, koji se temelji na podjeli, ravnoteži i međusobnoj kontroli vlasti, kako bi se zajamčile pojedinačne slobode.

Nadalje, reprezentativna demokracija može također predstavljati federalni ili centralistički sustav. Savezni sustav političkog ustroja države sačinjavaju politički subjekti ili države, suradnici i podređeni prema shemi savezne vlade, ali s određenom razinom autonomije u odnosu na vladu i zakonodavstvo.

Suprotno tome, centralistički sustav ne pruža tu neovisnost u odlučivanju drugim subjektima. Reprezentativne, republičke i savezne demokratije su, na primjer, zemlje poput Meksika ili Argentine u Latinskoj Americi. Reprezentativne, republičke i centralističke demokratije su, na primjer, zemlje poput Čilea i Brazila u Latinskoj Americi.

Reprezentativna i participativna demokracija

Reprezentativna ili neizravna demokracija razlikuje se od participativne ili izravne demokracije svojim mehanizmima sudjelovanja.

Pravo glasa je mehanizam sudjelovanja par excellence predstavničke demokracije. S druge strane, referendumi i plebisciti su načini ostvarivanja izravne demokracije. I predstavnička demokracija i participativna demokracija dijele demokratske vrijednosti.

Polu reprezentativna demokracija

Polupredstavnička ili mješovita demokracija poznata je kao ona koja kombinira karakteristike i predstavničkih i participativnih demokracija.

Na ovaj način narod bira svoje predstavnike biračkim pravom, slobodno i periodično, a također imaju mogućnost aktivnog sudjelovanja u političkim poslovima, odlučivanju i rješavanju problema od javnog interesa aktiviranjem mehanizama ustavnog sudjelovanja, poput narodnih inicijativa, referenduma ili plebiscita.

Primjer polu reprezentativne demokracije je Orijentalna Republika Urugvaj.