Značenje društvenih pokreta (što su oni, pojam i definicija)

Što su društveni pokreti:

Socijalni pokreti su široke skupine organizirane oko obrane ili promocije uzroka koji na koordinirani, planirani i održiv način tijekom vremena traže društvenu promjenu.

Društveni pokreti artikulirani su oko dva temeljna ključa: percepcija zajedničkog identiteta među članovima i sustavna organizacija s budućom projekcijom, čiji je cilj konkretan interveniranje u društvu. To razlikuje pojam društvenog pokreta od pojmova kolektivnog ponašanja i kolektivnog djelovanja.

Cilj društvenih pokreta

Cilj društvenih pokreta je promicanje promjena u društvenim strukturama i vrijednostima koje ih legitimiraju, jer te strukture, zbog sklonosti stabilnosti, teže naturaliziranju stanja, što je uzrok stagnacije i trajanja. anahronistički uvjeti koji stvaraju sukob.

Na kraju se može dogoditi da društveni pokret artikulira protiv promjene, a ne u prilog. To se događa kada mjere koje provode drugi društveni akteri, gotovo uvijek vlada, uvode promjene koje u određenoj mjeri prijete načinu života zajednice. U ovom slučaju govorimo o pokretima otpora, terminu usvojenom iz vojne sfere.

Karakteristike društvenih pokreta

Općenito govoreći, društvene pokrete karakteriziraju sljedeći elementi:

• Nastaju iz napetosti ili strukturalnih sukoba u društvu, njihovi članovi dijele identitet izražen zajedničkim ciljevima, idejama, vjerovanjima i interesima, artikuliraju se oko načela kolektivne solidarnosti, stvaraju mreže interakcije sa zajednicom, vjeruju u sudjelovanje kolektiv kao pokretač društvene promjene ili društvene intervencije; uživaju određenu organizacijsku stabilnost; njihove su strukture često horizontalne; osmišljavaju i razvijaju koordinirane kolektivne akcije za rješavanje sukoba; u pravilu su odnosi s vlašću konfliktni; njihove intervencije javljaju se izvan institucionalne sfere. Stoga se razlikuju od političkih stranaka, sindikata, interesnih skupina i skupina za pritisak, a njihovi glavni resursi su simbolični (emocionalno predani čelnici i članovi, alternativne priče itd.), A ne materijalni.

Vrste društvenih pokreta

Klasifikacija društvenih pokreta polazi od raznolikosti područja, agendi i svrha koje se očituju među njima. Pogledajmo u nastavku koje su najvažnije vrste društvenih pokreta.

Prema kvaliteti promjene

• Inovativni ili progresivni pokreti: oni koji promiču novi oblik društvenog organiziranja. Primjer: radnički pokret. Konzervativni pokreti : oni koji se opiru promjenama koje su uveli politički akteri ili žele legitimirati tradicionalne sustave ili strukture vjerovanja. Primjer: monarhijski pokreti.

Prema ciljevima promjene

• Promjene strukturne ili društveno-političke: ciljati modifikaciju pravnog aparata, bilo djelomično ili potpuno.
  • Primjer: Američki pokret za građanska prava u 1960-ima.
  Sociokulturni pokreti : oni slijede modifikaciju sustava vjerovanja, vrijednosti ili načina života.
  • Primjer: trenutni feminizam u zapadnom svijetu.

Prema strategiji

• Pokreti instrumentalne logike: cilj je osvajanje moći.
  • Primjer: revolucionarni pokreti.
  Pokreti ekspresivne logike: cilj je obraniti vrijednosti ili identitete skupina u nastajanju protiv hegemonskog reda.
  • Primjer: LGBT pokret .

Prema povijesnom razvoju

• Stari ili tradicionalni pokreti: oni su koji su svoje porijeklo imali na početku modernih društava.
  • Primjer: pravo glasa pokret u Velikoj Britaniji i na SAD u XIX stoljeću.
  Novi pokreti: odnosi se na one društvene pokrete koji proizlaze iz potrošačkih i postindustrijskih društava. Uzroci su obično identiteti, kultura i građanska prava.
  • Primjer: pokret altermundista .

Prema geografskoj dimenziji traženih zahtjeva

• Lokalni pokreti: organizirani su oko poslova određenog grada, zajednice, sektora, susjedstva ili urbanizacije.
  • Primjer: pokret "Naše kćeri kući", Chihuahua, Meksiko.
  Nacionalni pokreti: oni su čiji su zahtjevi nacionalnog obima i uvijek su usmjereni prema državi.
  • Primjer: Pokret za mir, s pravdom i dostojanstvom , iz Meksika.
  Transnacionalni pokreti: jesu oni pokreti koji su strukturirani u mreže globalnog i nadnacionalnog okvira pred međunarodnim akterima.
  • Primjer: Greenpeace , globalni ekološki pokret.

Vidi također:

• Feminizam, potrošačko društvo, kontrakultura, primjeri društvene nejednakosti.

Podrijetlo ili uzroci društvenih pokreta

Postoje mnoge teorije o podrijetlu društvenih pokreta. Uobičajeni model objašnjenja pripisuje ga tri varijable: strukturalne uzroke, konjunkturne uzroke i okidače.

• Strukturalni uzroci, tj. Napetosti koje se stvaraju u okviru određenog društva i koje postupno hrane otuđenost, frustraciju, ogorčenost ili osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti. Kratkoročni uzroci, odnosno akutne krize zbog kojih je stanje nelagode evidentno. Okidači, koji se odnose na one događaje (proglašavanje zakona, javna obraćanja, nesreće, vijesti, itd.) Koji ispunjavaju sposobnost izdržljivosti i potiču potrebu traženja alternative.

Konsolidacija društvenih pokreta, odnosno njihova stvarna učinkovitost nakon što je konstituirana, povezana je s različitim čimbenicima. Pogledajmo glavne.

• Strukturni uvjeti, tj. Kriza, pokretanje događaja itd., Vođstvo u zajednici, odnosno, prisutnost dovoljnih čvrstih vođa za animiranje i vođenje projekta, materijalnih i organizacijskih resursa.

Društveni pokret, kolektivno ponašanje i kolektivno djelovanje

Ne može se svaka društvena manifestacija u javnosti smatrati društvenim pokretom. Postoji tendencija da se ovaj koncept zbunjuje s onim kolektivnog ponašanja i kolektivnog djelovanja zbog uske veze između njih.

Kolektivno ponašanje odnosi se na spontane i izolirane radnje koje odgovaraju na konjunkturne pojave. Nije usmjerena na društvene promjene, već na izraz nelagode ili frustracije, iako može biti sjeme novih društvenih pokreta.

Primjer povijesni kolektivno ponašanje je val pljačka zove Caracazo u Venezueli, oslobođeno između 27. i 28. veljače 1989. godine.

Kolektivna akcija je ona koja nastoji dobrobiti zajednicu i ima minimalnu unutarnju organizaciju. Ne mora se to konsolidirati oko trajnog programa.

Na primjer, organizacija javne demonstracije prije najave nepopularne vladine mjere.

Društveni pokreti, koji zapravo promiču kolektivne akcije, to čine u okviru sustavnog programa s dugoročnim i dalekosežnim ciljevima, jer je orijentiran na strukturne promjene u društvu, a ne samo konjunkturne.

Društveni pokreti i mediji

Odnos između društvenih pokreta i medija često je složen, jer tradicionalni mediji imaju mogućnost učiniti postupke tih pokreta vidljivim ili nevidljivim, kao i informirati ili pogrešno informirati o svojim tvrdnjama.

Alternativni mediji igraju vrlo važnu ulogu u društvenim pokretima, posebice onima društvene naravi (male lokalne televizijske stanice, radio postajama u zajednici, lokalnom tisku) i, naravno, internetu i društvenim mrežama, koji omogućuju svima da postanu proizvođač sadržaja i informacija.