Značenje psihologije (što je to, pojam i definicija)

Što je psihologija:

Psihologija je disciplina koja ima za cilj analizirati mentalne i bihevioralne procese ljudi i njihove interakcije s fizičkim i socijalnim okruženjem.

Riječ "psihologija" dolazi od grčkog psiho ili psykhé , što znači "duša", "psiha" ili "mentalna aktivnost", a iz logía , što znači "proučavanje" ili "traktat". Stoga psihologija znači proučavanje ili tretiranje psihe.

Prema austrijskom psihologu H. Rohracheru, psihologija je znanost koja proučava ili istražuje procese i svjesna stanja, kao i njihovo podrijetlo i učinke.

U psihologiji su moguća i opravdljiva najmanje dva pristupa: onaj prirodnih znanosti koji traži uzročno objašnjenje i onaj filozofskih znanosti koji traži objašnjenje značenja i smisla.

Veliki dio istraživanja iz psihologije provodi se metodom sustavnog promatranja. U nekim slučajevima promatranje može biti povremeno.

Podrijetlo i razvoj psihologije

Drevni filozofi poput Sokrata, Platona i Aristotela bili su prethodnici psihologije, razmišljajući o ljudskoj duši i njezinoj vezi sa svijetom.

To su učinili i kasniji autori poput Svetog Toma Akvinskog u srednjem vijeku, Descartesa u renesansi, Christian Wolf i Immanuel Kant, samo da nabrojim nekoliko.

Naturalistički orijentirana psihologija svoj je vrhunac doživjela u 19. stoljeću. Bila je povezana sa senzornom fiziologijom J. Müllera i H. Helmholtza, te izumom psihofizičkih metoda mjerenja EH Webera i G. Th. Fechnera.

Godine 1879. u Njemačkoj se pojavila eksperimentalna psihologija s Wundtom, koji je osnovao prvi eksperimentalni laboratorij psihologije. Odatle je došlo do razdvajanja između filozofije i psihologije.

Ubrzo se psihologija proširila istraživanjem misli, volje, uvjetovanih refleksa (Pavlov), uvođenjem faktorske analize (Ch. Spearman) i, ​​konačno, mjerenjem inteligencije (A. Binet), Vidi također:

• Psihička duša

Glavne struje psihologije

Danas poznate psihološke struje potiču iz sljedećih glavnih crta:

• Gestalt: temeljen na psihologiji forme, koju je stvorio Christian Von Ehrenfels 1890. Psihoanaliza: odnosi se na analitičku psihologiju koju je razvio austrijski liječnik i neurolog Sigmund Freud (1856-1939). Biheviorizam: struja usmjerena na analizu ljudskog ponašanja na temelju Pavlovih doprinosa. Kognitivna psihologija ili kognitivizam: struja posvećena proučavanju saznanja ili procesima usvajanja znanja. Pokretali su ga Jerome Bruner i George Miller.

Pored ovih struja, postoje mnoge grane psihologije. Među njima možemo spomenuti: humanizam, funkcionalizam, sistemsku psihologiju, psihobiologiju, fiziološku psihologiju, funkcionalizam, asocijalizam i strukturalizam.

Unutar osnovne psihologije postoji evolucijska psihologija, psihologija učenja, likovna psihologija, psihopatologija i psihologija ličnosti.

U okviru primijenjene psihologije postoje klinička psihologija, dječja psihologija, obrazovna psihologija, socijalna psihologija, profesionalna psihologija (psihologija rada i organizacija), zdravstvena psihologija, psihologija u hitnim slučajevima, psihologija zajednice i forenzičke psihologije.

Vidi također:

• GestaltPsicoanálisisConductismo

Klinička psihologija

Klinička psihologija je polje koje proučava i analizira pacijentove mentalne i bihevioralne procese kako bi im ublažilo bol i poboljšalo ljudsko stanje tako da su integrirane u društvo.

Socijalna psihologija

Cilj proučavanja socijalne psihologije je socijalno ponašanje ljudi u kolektivnom kontekstu. Analizirajte pojave poput društvenog okupljanja ili sastanaka, međuovisnosti i društvene interakcije.

Profesionalna psihologija

Profesionalna psihologija, koja se naziva i profesionalna, profesionalna ili organizacijska psihologija, proučava ljudsko ponašanje radnika u organizacijama i institucijama. Također intervenira u radnim procesima i u upravljanju ljudskim resursima.

Dječja psihologija

Dječja psihologija područje je evolucijske psihologije koja se bavi istraživanjem i proučavanjem psihičkih manifestacija u djetinjstvu kroz adolescenciju. Uz snimanje svake evolucijske faze, posebno se istražuju različite funkcije, poput evolucije govora, pamćenja, osjećaja vrijednosti itd.

Psihologija boja

Psihologija boja analizira učinak koji boje imaju na ljudsku percepciju i ponašanje. Primjenjuje se na području dizajna i marketinga u svrhu slanja poruka i izazivanja specifičnih ponašanja kod ljudi. Prema toj teoriji, neke od emocija koje boje prenose su:

• Žuto: optimizam Narančasto drvo: ljubaznost i simpatija Crveno: uzbuđenje, pažnja Ljubičasta: kreativnost i misterioznost Plava: samopouzdanje i snaga Zelena: mir, organsko Siva: ravnoteža i smirenost

Vidi također:

• Obrnuta psihologija Forenzička psihologija Teorije ličnosti.