Umjetna inteligencija: primjeri, vrste i karakteristike

Što je umjetna inteligencija?

Izraz umjetna inteligencija (AI) odnosi se na obavještajne operacije koje izvode strojevi namijenjeni reprodukciji sposobnosti ljudskog mozga kombinacijom algoritama.

Točnije, umjetna inteligencija je ona koja omogućuje određenim strojevima da percipiraju okolinu oko sebe i na nju reagiraju na sličan način kao i ljudski mozak. To podrazumijeva sposobnost obavljanja funkcija poput rasuđivanja, opažanja, učenja i rješavanja problema.

Računalna znanost, logika, filozofija i robotika pridonijeli su stvaranju i dizajniranju strojeva sposobnih rješavati probleme pomoću modela umjetne inteligencije.

Izraz umjetna inteligencija prvi su puta uveli John MacCarthy, Marvin Minsky i Claude Shannon 1956. Oni su je definirali kao "znanost i domišljatost izrade inteligentnih strojeva, posebno inteligentnih računalnih programa".

Međutim, prva ispitivanja sežu Grcima. Aristotel je zapravo prvi opisao funkcioniranje ljudske misli i pravila po kojima je ona sposobna donositi racionalne zaključke.

Primjeri umjetne inteligencije

AI je prisutan u većem dijelu današnje tehnologije, posebno u pametnim telefonima , tabletima, računalima i svim vrstama uređaja s integriranim elektroničkim sustavima.

Kao primjer umjetne inteligencije u svakodnevnom životu možemo navesti:

• kućna automatizacija (inteligentni klima uređaj, programiranje uključivanja i isključivanja svjetla i uređaja itd.); autonomna vozila; glasovni pomoćnici, između ostalog, Google Assistant, Siri (Apple) ili Alexa (Amazon Echo); Google prediktivni rječnik; Softver za prepoznavanje slike; Softver za sigurnost i kontrolu prijevara; Softver za analizu navika; Predviđanja za digitalni marketing; Predviđanja i prijedlozi za konzumaciju vijesti, glazbe, filmova, serija itd.

Vrste umjetne inteligencije

S teorijskog stajališta, danas postoje četiri različite vrste umjetne inteligencije, prema istraživaču Arend Hintze. Da vidimo.

Reaktivni strojevi

Odnosi se na one strojeve dizajnirane za procjenu dostupnih informacija u okruženju i za rješavanje neposrednog problema na temelju navedenih informacija. Ova vrsta AI ne pohranjuje i ne memorira i stoga ne uči. Vaš je zadatak analizirati informacije u datom trenutku, izgraditi moguća rješenja i odabrati najučinkovitije.

1990. godine IBM je stvorio sustav s ovom sposobnošću nazvan Deep Blue, odgovoran za pobjedu u igri protiv prvaka šahista Garryja Kasparova. Danas se reaktivni AI koristi, na primjer, u autonomnim automobilima .

Strojevi s ograničenom memorijom

Odnosi se na tehnologiju koja koristi podatke dobivene iz baze podataka i koja, osim toga, mogu bilježiti osnovne podatke o okolišu i učiti iz njega. To je slučaj, na primjer, s GPS tehnologijom.

Strojevi s teorijom uma

To je tip AI koji je još uvijek u razvoju. Nada se da će ubuduće određeni strojevi moći razumjeti i ljudsko razmišljanje i osjećaje i donositi odluke na temelju toga. Stoga uključuje socijalnu interakciju. Primjer ove vrste istraživanja čini robota Sofija IA, stvorena u 2016.

Strojevi sa samosviješću

Mašine sa samosvjesnošću bile bi one sposobne za samosvjesnu percepciju, misli i stavove, odnosno, strojeve sposobne za percepciju, rasuđivanje i djelovanje kao ljudskih bića.

Karakteristike umjetne inteligencije

• Sposobnost reagiranja na informacije dostupne u okruženju; Pamćenje i učenje iz specifičnih iskustava; Sposobnost rješavanja specifičnih problema; Prilagodljivost; Sposobnost osjetilne percepcije (slušna, vizualna, taktilna); Sposobnost upravljanja, odnosno koherentna infrastruktura i jasno za vašu prijavu; otpornost, odnosno sposobnost za optimizaciju; dobre performanse, odnosno mogućnost učinkovitog rukovanja velikom količinom informacija; mjerljivi karakter za kvantificiranje performansi i buduća ulaganja.